Pravilna prehrana: Sigurno ste puno puta slušali o tome kako biste se trebali zdravo hraniti i kako je zdrava prehrana vrlo bitna, no što to zapravo znači? Takva prehrana obuhvaća raznolikost namirnica, da bi se obuhvatili svi temeljni sastojci hrane, a to su: ugljikohidrati, bjelančevine, masti, vitamini, minerali i vlakna.Koje su namirnice bogate tim sastojcima? Ugljikohidrati čine osnovni izvor za dobivanje energije. Složeni ugljikohidrati, kao što su cjelovite žitarice (müsli, kruh od punog zrna, integralna riža, tjestenina…), trebaju biti zastupljeni u 5 do 6 obroka na dan i nužni su jer održavaju razinu šećera u krvi stabilnom, što je važno za fizičke aktivnosti (sport, igra), ali i mentalne (učenje, pamćenje). U takvim cjelovitim (neprerađenim) sastojcima očuvani su i važni vitamini i minerali. Jednostavnim pak ugljikohidratima obiluju rafinirane (prerađene) namirnice u obliku šećera i raznih slatkiša, koji ne škode u manjoj količini. Bjelančevine su gradivni element našeg tijela, a nalazimo ih u namirnicama životinjskog porijekla: mlijeku, mesu, siru, ribi… te biljnog: mahunarkama (grah, grašak) i orašastim plodovima. Bjelančevine se sastoje od aminokiselina, od kojih se neke u organizmu mogu same stvoriti, dok ostale moramo unijeti hranom, i to u 2 do 3 obroka tijekom dana.Međutim, što je s vegetarijancima? Unose li oni dovoljnu količinu bjelančevina? S obzirom na fazu rasta i razvoja, koja je intenzivna u dobi do 18 godina, vegetarijanstvo se ne preporučuje niti ne smije biti nametnuto djetetu. U situacijama gdje se to ipak provodi, važno je imati na umu da lakto-ovo-vegetarijanci – skupina koja ne jede meso, ali konzumira mlijeko, sireve, jaja i sl., nema rizika za manjak vitamina B12 (koji se nalazi u namirnicama životinjskog porijekla), željeza i kalcija, dok svaki drugi rigorozniji oblik vegetarijanstva predstavlja rizik i zahtijeva dobro poznavanje i kombinaciju nutritivnih sastojaka, kako bi se spriječio manjak unosa hranjivih tvari.
Nepravilna prehrana :
Ljudi nižeg socijalnog statusa konzumiraju podjednako „nezdrave hrane i pića“ kao što to čini i opća populacija, stoga su loše prehrambene navike rezultat izbora, tvrdi nova studija.
Znanstvenici su kroz period od 15 mjeseci promatrali prehrambene navike ljudi sa niskim primanjima i uspoređivali ih sa ostalim dohodovnim skupinama.
Utvrđeno je da se problemi vezani uz prehranu odnosi na sveukupnu populaciju i da je unos gaziranih pića, šećera i masti veći od preporučenog u svih skupina bez obzira na socijalni status.
Naziv web-stranice 